Zdravstvo u FBiH - Glasaj za život

Zdravstvo u Federaciji BiH: Sistem koji ne smije više ignorisati pacijente

Zdravstveni sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine nalazi se pred dubokom krizom. Iako se godišnje na zdravstvo troši više od 3,9 milijardi KM, dostupnost, kvalitet i efikasnost zdravstvene zaštite su na izuzetno niskom nivou. Sistemski problemi, nedostatak kadra, zastarjela infrastruktura, neadekvatno finansiranje i rastuće liste čekanja ukazuju na alarmantnu potrebu za reformama koje su usklađene s potrebama građana i evropskim standardima.

Ogromna ulaganja, mali rezultati

Prema dostupnim podacima, godišnja potrošnja na zdravstvo u BiH premašuje 3,9 milijardi KM. Ipak, raspodjela tih sredstava je zabrinjavajuća:

Više od polovine novca odlazi na liječenje i rehabilitaciju,
Četvrtina se troši na medicinska sredstva,
Tek 2% se izdvaja za prevenciju i skrining, što jasno pokazuje da se sistem oslanja na reakciju, a ne na prevenciju bolesti.

Kadrovski slom i odlazak stručnjaka

Federacija BiH ima najmanji broj ljekara i medicinskog osoblja po glavi stanovnika u Evropi. Prema Zavodu za javno zdravstvo FBiH, trenutno u zdravstvenim ustanovama radi 5.279 doktora medicine, odnosno 243 na 100.000 stanovnika. Ovo je značajno manje u poređenju s prosjekom regiona i Evropske unije.

Otežani radni uslovi, niske plaće, nedostatak edukacija i nemogućnost profesionalnog razvoja dovode do masovnog odlaska stručnog kadra u inostranstvo. Zdravstveni radnici koji ostaju često rade u lošim uslovima, sa zastarjelom opremom, bez pristupa savremenim terapijama i tehnologijama.

Zastarjeli sistem, neefikasna struktura

Model finansiranja zdravstva nije se mijenjao više od 50 godina. Sistem je duboko decentralizovan i podijeljen na entitetske, kantonalne i općinske nivoe, što često stvara pravnu i operativnu zbrku i dovodi do neravnomjerne zdravstvene zaštite. Federacija BiH ima 10 kantona, a svaki ima svoj zakon o zdravstvenom osiguranju i zaštiti – što dodatno otežava ujednačenu primjenu prava pacijenata.

Ovako ustrojen sistem ne može efikasno odgovoriti ni na osnovne potrebe građana, a kamoli na savremene izazove u oblasti javnog zdravlja.

Korupcija i netransparentnost

Transparency International BiH redovno izvještava o prisutnoj korupciji u sektoru zdravstva. Građani često prijavljuju mito, nepravilnosti u upućivanju na preglede, te nepravednu raspodjelu zdravstvenih resursa. Uz sve to, mnogi podaci ostaju nedostupni ili nepotpuni, čime se dodatno narušava povjerenje u zdravstveni sistem.

Liste čekanja – tiha i smrtonosna kriza

Jedan od najozbiljnijih problema danas su liste čekanja na lijekove i medicinske usluge. Pacijenti mjesecima, pa i godinama čekaju na terapije koje im mogu spasiti život.

Podaci koje imamo… i oni koje nemamo

Prema djelimičnim podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH iz septembra 2024, na listi čekanja za lijekove iz Fonda solidarnosti nalazi se:

1.299 pacijenata, od čega:
- 554 oboljela od karcinoma dojki i pluća,
- 503 pacijenta sa drugim onkološkim bolestima,
- 110 osoba sa multiplom sklerozom,
- 101 pacijent sa hematoonkološkim oboljenjima,
- 28 pacijenata sa Crohnovom bolešću,
- 3 oboljela od metastatskog melanoma.

Procijenjeni mjesečni trošak za liječenje ovih pacijenata iznosi 7 miliona KM.

Međutim, Zavod nije dostavio podatke o broju pacijenata koji čekaju na medicinske procedure koje se ne mogu obaviti u zemlji. Ove brojke, prema iskustvima udruženja pacijenata, najčešće su približne broju pacijenata koji čekaju na lijekove, što bi značilo da više od 2.500 ljudi trenutno čeka spas.

Za neke od njih, čekanje je – nažalost – smrtna presuda.

Inicijativa “Glasaj za život”: Zdravstvo koje uključuje sve

U septembru 2024. godine, udruženja pacijenata pokrenula su inicijativu “Glasaj za život” zajedničku platformu pacijenata, njihovih porodica, zdravstvenih radnika i svih koji vjeruju da zdravstvo mora biti ljudsko pravo, a ne privilegija.